Strah ne sme da spreči ženu da redovno pregleda dojke
U Srbiji godišnje 4.600 žena oboli od raka dojke, a 1.600 njih nažalost izgubi bitku. Po broju žena koje su umrle od karcinoma dojke Srbija se nalazi na drugom mestu u Evropi i to samo zbog prekasnog otkrivanja bolesti.
Mnoge žene vode se mišlju da ukoliko ne znaju za problem, on kao i da ne postoji, a što je veći strah od pregleda, manje se vodi računa. U Specijalnoj ginekološkoj bolnici “Genesis” iz Novog Sada kažu da je upravo strah razlog što mnoge žene odlaze na pregled dojki tek kad stanje postane ozbiljno i mora da se leči. Konsultant u ovoj bolnici, radiolog profesorka dr Viktorija Vučaj-Ćirilović kaže kako je važno da se prepoznaju prvi sumnjivi znaci, kao i da se zna na koji pregled treba da se ode i kome da se obrati.
Pregledi dojki kod žena izazivaju neku vrstu straha, nelagodnosti i strepnje, znatno više nego ginekološki ili stomatološki pregled, te generalno zbog toga žene često odlažu, izbegavaju i ne dolaze na tu vrstu pregleda. Zato je važno da se na sve načine potrudimo da žene pobede strah od pregleda dojki i da se izborimo sa izgovorima da se bolest događa nekom drugom, kako je bolje da se ne zna za bolest ili da mamografija boli, smatra dr Vučaj-Ćirilović.
Jedan od najjednostavnijih, a vrlo delotvornih načina da se strah prevlada je dobro informisanje o tome kako izgleda pregled, kao i koji su benefiti ukoliko se oni pravovremeno urade. Ti pregledi nisu bolni, a mogu da poštede od velikog bola.
Rano otkrivanje je od izuzetne važnosti, jer što se pre otkriju promene na grudima, šanse za izečenje su velike, čak mogu da budu i veće od 90 odsto.
Rak dojke danas može uspešno da se leči. Razgovori na tu temu u medijima, stručni kongresi i uvođenje skrining programa u našu zemlju su značajno doprineli tome da se veći broj žena javlja i odaziva na ove preventivne preglede, ali, to ipak nije dovoljno, navodi dr Vučaj-Ćirilović.
Pregled dojki treba do počne oko 30. godine života i podrazumeva klinički i ultrazvučni pregled, koji bi trebalo da se ponavlja jednom godišnje. Nakon navršene 40. godine života, savetuje se prva, bazna mamografija, koja se nakon toga ponavlja na svake dve do tri godine u zavisnosti od indikacija.
Posebnu grupu čine osobe koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu, na osnovu koje se određuje koncept preventivih pregleda. To su žene kod kojih je neko u porodici imao rak dojke, bitno je u u kojem životnom dobu je oboleo, koju vrstu karcinoma je imala osoba, kakav je hormonski status. Mamografija je danas „zlatni standard“ u dijagnostici oboljenja dojke i ne može da se zameni nekom drugom dijagnostičkom metodom. Mamografijom može da se otkrije rak dojke i dve godine pre nego što tumor postane opipljiv.
Direktna korist mamografije je u tome što se neki tumori dojke vide samo ovim pregledom i otkrije u ranoj fazi kada je mogućnost izlečenja i preživljavanja najveća. Mamografija treba da se uradi pre bilo kakvih intervencija na dojkama, kao što su punkcije, biopsije ili hiruške intervencije. Najčešća predrasuda je da je mamografija štetna i da može izazvati rak dojke, a dr Vučaj-Ćirilović kaže da je to potpuno netačno.
Mamografija je neinvazivna rendgenska metoda i podrazumeva dozu zračenja koja je toliko mala da je skoro i zanemarljiva u odnosu na druge radiološke pretrage. Pri mamografskom snimanju žena primi dva puta manju dozu nego prilikom običnom snimanju pluća, dvadeset puta manju dozu nego pri snimanju pluća skenerom, objašnjava dr Vučaj-Ćirilović.
(dnevnik.rs / pixabay.com)